Na obroncima brda oko Boke kotorske i u zaleđu zaliva ljudi koji vole šetnje u prirodi zabilježili su paučinasta bijela gnijezda sa gusjenicama koja vise na granama bora. Takve smo snimili i na vidikovcu Praćište, odakle se prema prevoju Krstac pruža velika borova šuma. Radi se o štetniku
Thaumatopoea pityocampa Schiff. – borov četnik, četnjak, nazvan i litijaš, povorkaš, zbog specifičnog kretanja unutar gnijezda. Razlikuje se od štetnika pod nazivom gubar, koji napada listopadno drveće i njegova gnijezda su više žućkasta. U čaurastim gnijezdima četnjaka može biti do 300 jaja, a kad se izlegu, gusjenice se hrane mladim izdancima bora. Ako se prenamnože, može doći do sušenja borova. O borovom četniku je u svojoj studiji „Neki momentiiz biologije borovog četnika s posebnim osvrtom na značaj jajnog parazita
Ooncyrtus pityocampae Mercet“ polovinom prošlog vijeka pisao inž.
Milorad Mijušković sa Poljoprivrednog instituta u tadašnjem Titogradu, koji je gnijezda štetnika zabilježio i na kedru. Opisuje ga kao „jednog od veoma značajnih štetnika šuma u južnom dijelu Crne Gore”.
Kako nam je objasnila profesorka biologije
Anđelka Ardalić, gusjenice luče hemikalije i ako se diraju golim rukama mogu da izazovu opekotine.
– Najčešće napada crni bor ali i ostale vrste borova. Kod nas ga najviše ima u priobalnim padinama primorskih planina. Nekada su šumari išli od stabla do stabla i skidali gnijezda gubara i četnjaka i potom ih palili, što je jedini uspješan način da se unište u ovom stadijumu. Nažalost, štetnici se danas razvijaju i množe bez ikakvih smetnji.
M.D.P.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
